Psihoterapija je tretman u kojem vam psihoterapeut kao educirana osoba pomaže da riješite, ublažite ili promijenite određene psihološke poteškoće.
Psihoterapija se usmjerava na jačanje postojećih i otkrivanje novih mehanizama nošenja sa stresom i životnim neprilikama. Osnova ove terapije je razgovor ali također može uključivati i umjetnost, glazbu i pokret.
Psihoterapeut treba osigurati povjerljivo i privatno okruženje u kojem se na siguran način mogu istraživati i prerađivati teška iskustva.
Odlazak na prvi susret s psihoterapeutom može kod svakoga prouzročiti različite osjećaje, npr. neugodu, uznemirenost, nadu, olakšanje, frustraciju, rastresenost i slično. Svaka je reakcija individualna i normalna.
Za uspješnu terapiju bitan je kvalitetan odnos između terapeuta i klijenta, pa je sasvim u redu ako shvatite da vam neki terapeut ne odgovara i izaberete drugog.
Slušanje je vrlo važan dio psihoterapije, ali također i postavljanje brojnih pitanja, s ciljem razumijevanja problema i usmjeravanja prema rješenju. Savjetovanje je dinamičan proces u kojem obje strane aktivno sudjeluju.
Pomoć psihoterapeuta može se tražiti zbog raznih razloga, poput trauma iz ranog djetinjstva, poremećaja prehrane, psihosomatskih stanja, suicidalnih misli, posttraumatskog stresnog poremećaja, opsesivnog ponašanja, osjećaja depresije ili anksioznosti, zbog poteškoća s koncentracijom, nezadovoljstva na poslu ili nemogućnosti stvaranja i održavanja zadovoljavajućih odnosa.
Potištenost, osamljenost, tuga, tjeskoba, strah, nervoza, briga, panika, nisko samopoštovanje, osobna nesigurnost, nezadovoljstvo vlastitim izgledom također su poteškoće koje se mogu riješiti psihoterapijom.
Ako se susrećete sa problemima koji traju duže vrijeme i ne uspijevate ih riješiti sami ili uz pomoć obitelji, prijatelja i drugih bliskih osoba, svakako zatražite pomoć stručne osobe.
Traženje pomoći i savjeta psihologa kada imamo psihičkih tegoba može se nazvati odgovornim i zrelim ponašanjem, baš kao što je odgovorno i zrelo otići liječniku kad osjećamo bol ili slomimo nogu. Prepuštanje „sudbini“ i čekanje da problem nestane sam od sebe može dovesti do njegova pogoršanja. Ako se problem pogorša, proces oporavka može biti zahtjevniji, složeniji i dugotrajniji. Pravovremeno traženje pomoći znak je zrelosti, snage i hrabrosti, nikako slabosti.
Psihoterapija je također korisna i za sve pojedince željne osobnog rasta i razvoja, jačanja na putu do ostvarenja želja, otkrivanja vlastitih potencijala i življenja ispunjenijeg života.
Dobro psihičko zdravlje uključuje brojne pozitivne karakteristike, kao što su osjećaj zadovoljstva, želju za životom, smijeh i zabavu, sposobnost suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća, osjećaj smisla i svrhe, fleksibilnost u učenju novih stvari i prilagodbi na promjene, ravnotežu posla i zabave, odmora i aktivnosti, visoko samopouzdanje.
Emocionalno i psihički zdrave osobe također proživljavaju teške trenutke i osjećaju emocionalne probleme. Promjene, razočaranja i gubitci sastavni su i normalni dio života svake osobe, a sa sobom neizbježno nose osjećaj tuge i tjeskobe, stres i napetost. Prednost je emocionalno zdravih ljudi što se i nakon teškoća, trauma i stresova ponovno oporave. Takve osobe imaju razvijene ili usvojene načine suočavanja sa zahtjevnim situacijama i zadržavaju pozitivan pogled na situaciju.
U Hrvatskoj postoji nekoliko telefonskih linija za pružanje besplatne psihološke podrške, te postoje internetske baze za pretraživanje psihoterapeuta. Osim toga savjetodavni i klinički psiholozi te psihoterapeuti rade u Savjetovalištima za mentalno zdravlje županijskih Zavoda za javno zdravstvo, bolnicama, školama, centrima za socijalnu skrb, različitim udrugama i privatnim savjetovalištima.
Psihoterapija pokriva široki spektar pravaca i metoda.
Psihoterapijski pravci označavaju specifičan skup teorijskih znanja, vještina i tehnika koji se temelje na različitim načinima gledanja čovjeka i odrednica čovjekova ponašanja. Svaki je pravac utemeljen na utvrđenim teorijama, metodologijama i istraživanjima, ukorijenjenima u filozofiji ličnosti i ljudskog stanja. Neki su pristupi orijentirani na tretiranje i razrješavanje simptoma te osvrtanje na ponašanje i spoznaju. Kod drugih je pristupa cilj da dođe do promjene u osobnosti i emocionalnom razvoju osobe.
Psihoterapijski pravci mogu se podijeliti u četiri glavne kategorije:
- Psihodinamski pravci
- Humanistički/fenomenološki pravci (osobi usmjerena terapija, gestalt terapija, egzistencijalistička terapija)
- Bihevioralno-kognitivne terapije
- Sistemski pristupi
